понедељак, 31. мај 2010.

Smeštaj i osnovne potrebe bradatog zmaja

Pre nego što pristupite čitanju teksta, želim da vam skrenem pažnju na sledeće: Kvalitetna veterinarska pomoć reptilima kod nas je veoma retka, pa će zdravstvena zaštita vaših ljubimaca uglavnom zavisiti od preventive, odnosno, od vaše sposobnosti da im pružite adekvatne životne uslove. Imajte to na umu kada razmišljate o kompromisima na ovom polju!

U zavisnosti od toga da li je vaš ljubimac odrasla jedinka ili mladunče razlikovaće se i njegove osnovne potrebe. Suština će, naravno, uvek ostati ista, ali različite potrebe etapa razvoja ne treba zanemarivati.
Pod pretpostavkom da većina ljudi svoje ljubimce nabavlja kao mlade jedinke, počeću od potreba mladih b.zmajeva.

Mladi zmajevi

Smeštaj

Da bi ste mogli da odgojite svog ljubimca, biće vam neophodan adekvatan smeštaj za njega. Smeštaj će vam trebati istog trenutka kada u svoj dom unesete b.zmaja, pa je neophodno da on bude spreman i provereno funkcionalan po svim pitanjima pre nego što izvršite nabavku ljubimca. Pogledajte opet početak teksta i priču o kompromisima. Ona važi za sve što bude rečeno o smeštaju, bilo za mladog bilo za odraslog zmaja.
Za malog b.zmaja nije potreban terarijum istih dimenzija kao za odraslog. Pokazalo se čak da mladi b.zmajevi ispoljavaju veću dozu stresa ukoliko se nalaze u prevelikom terarijumu, teže pronalaze hranu, provode veći deo dana sakriveni i generalno sporije napreduju.
Dimenzije terarijuma za b.zmaja u prvim mesecima života ne treba da budu veće od 60x40x35cm (dužina, širina, visina). Ne treba se previše truditi oko uređivanja ovog prvog terarijuma, jer će on biti podesan samo kratko vreme, nakon čega će biti potrebno zameniti ga većim. Jednostavna postavka olakšaće njegovo održavanje. Dovoljno je da u ovaj terarijumu postavite jedan veći, ravan kamen sa spot lampom nad njim – mesto za sunčanje, jednu dobro učvršćenu granu za penjanje (trening i razonoda) i papirnu prostirku umesto podloge. Neizostavna je i uvb lampa koja je od presudne važnosti za pravilan razvoj vašeg zmaja.

Obratite pažnju: uvb neonka ne sme da bude postavljena na većoj visini od 30cm od prostora na kome će boraviti zmaj, jer će se u suprotnom efekat njene radijacije drastično smanjiti ili postati beznačajan. Između neonke i b.zmaja ne sme da postoji staklo, jer će ono neutralizovati njen efekat filtrirajući ga!

Idealno mesto u terarijumu za postavljanje ove neonke je u delu sa spot lampom, jer će b.zmaj tu provoditi najveći deo dana sunčajući se. Ukoliko koristite uvb neonke standardbe dužine od 60cm, o ovome nećete morati da razmišljate, jer će ona pokrivati celu dužinu početnog terarijuma.
Na nekim sajtovima koji se bave ovim životinjama naišao sam na savet da se, uz sve navedeno, terarijumu za mladog zmaja doda i sklonište u vidu pećine. Po mom iskustvu, ovakav dodatak „prvoj postavci“ terarijuma je ne samo suvišan već i štetan. Mladi zmaj će se često sakrivati u ponuđeno sklonište i tako manje vremena provoditi u sunčanju, što će mu redukovati apetit i usporiti razvoj. Zato je moj savet – bez pećina!

Jačinu sijalice koju ćete koristiti za zagrevanje terarijuma treba odabrati tako da temperatura na poziciji za sunčanje ispod nje bude između 30-35 stepeni celzijusa. Kod odraslih jedinki ta temperatura treba da bude između 35 i 40 stepeni celzijusa, a razlog zbog kojeg se kod mladih zmajeva koristi manja temperatura je manja dimenzija terarijuma u kojoj je teško obezbediti temperaturnu gradaciju, pa samim tim i deo terarijuma sa nižom temperaturom u kome bi životinja mogla da se po potrebi rashladi (mali terarijumi vrlo brzo izjednače temperaturu u svim delovima). Da bi se sprečilo pregrejavanje mladih zmajeva treba se odlučiti za ovaj niži temperaturni raspon sve dok zmaj ne dobije komotniji smeštaj.
Mladi zmajevi su uvek gladni, radoznali i vrlo aktivni i lako se isprovociraju na akciju pri svakoj naznaci pokreta unutar terarijuma. Zato je jako opasno nastaniti terarijum sa više mladih b.zmajeva! Većina b.zmajev bez repa, prstiju pa čak i celih udova koje viđate na fotografijama po forumima rasla je u ovakvim „društvenim“ uslovima!

Hrana

Mladunci Bradatog Zmaja su večito gladna mala bića. U tom periodu ih treba često i obilno hraniti, jer tada rastu izuzetno brzo. Treba im davati tri obroka na dan, sa po kojim zalogajčićem između njih. Ponekad male proporcije njihovih tela i količina hrane koju su u stanju da pojedu deluju neverovatno. Naravno, ovako obilno hranjenje je potrebno samo u prvim mesecima života. Kasnije, količinu i učestalost hranjenja treba redukovati kako životinja ne bi postala debela, što joj može ugroziti zdravlje. Iako procena o potrebnoj količini hrane pre zavisi od veličine b.zmaja nego od njegovog uzrasta, radi lakše orjentacije moguće je reći da ga je nakon navršenih 7 meseci života dovoljno hraniti jednom dnevno.

Osnovnu hranu u prvim mesecima života čine insekti.
Obratite pažnju:
Mladim b.zmajevima ne treba davati tenebriju, ona je izuzetno teška za varenje, što može da predstavlja problem i da izazove zdravstvene smetnje. Bezbedno je koristiti mnoge druge insekte: mlade cvrčke, skakavce, dubije (po meni najbolji izbor)... za koje je bitno da ne budu preveliki kako se b.zmaj ne bi zadavio ili bio u nemogućnosti da ih svari i izbaci (takav problem zna da bude i fatalan). Pravilo koje se preporučuje je da ponuđeni insekt ne sme da bude veći od razmaka između zmajevih očiju.

Insekti prikupljeni u prirodi nisu bezbedna hrana ni za jednog terarijumskog ljubimca. Velika je verovatnoća da u sebi nose različite parazite, otrove iz zagađene prirodne sredine, pa čak i tragove pesticida koji mogu da ubiju životinju. Živu hranu najbolje uzgajajte sami, u urednim i čistim uslovima, ili je nabavljajte od proverenog dobavljača. Ne eksperimentišite, ne isplati se!
Redovno im treba nuditi i hranu biljnog porekla, premda će je mladi b.zmajevi prihvatati sa različitim entuzijazmom. Ne treba odustajati ukoliko je b.zmaj ignoriše, jer će, pre ili kasnije, morati da se navikne i na ovu hranu, koja u kasnijoj dobi njihovog života čini značajan deo redovne ishrane. Svakako, životinjski protein je osnovna potreba u prvim mesecima, pa ga ne treba uskraćivati kako bi se b.zmaj naveo da prihvati i drugačiji obrok. Ovakve metode se mogu primenjivati tek kod starijih tvrdoglavih zmajeva, kada je proces formiranja okončan. Biljna hrana koja se nudi mladim b.zmajevima ista je kao i ona koja se nudi odraslim jedinkama, sa tom razlikom što, na osnovu pomenutog pravila o veličini razmaka između očiju (o čemu je bilo reči kod insekata), treba da bude sitnije iseckana. Vrste pogodne biljne hrane biće naveden u delu o hranjenju odraslih životinja.
Biljnu hranu nikad ne sakupljajte u zagađenim gradskim zonama, kraj puta i sl. i uvek je dobro operite zbog pesticida kojima je moguće bila tretirana. Pazite šta im nudite, neke vrste bilja su štetne za b.zmajeve iako se koriste u ljudskoj ishrani. Spisak biljaka koje su za njih otrovne neverovatno je dugačak. Mnoge od njih su vam često na dohvat ruke, ne eksperimentišite napamet!

Vitaminsko mineralni dodaci su veoma važan deo ishrane tokom celog života svih terarijumskih ljubimaca. Ipak, najnasušniji su u prvim mesecima života kada će zdrav razvoj vašeg b.zmaja u mnogome zavisiti od njihove adekvatne zastupljenosti u ishrani. Mnoge greške koje možete da načinite u ovom uzrastu životinje ne mogu se kasnije ispraviti!

Voda

B.zmajevi koji jedu hranu biljnog porekla, uglavnom će na taj način zadovoljiti veći deo svojih potreba za vodom. Ipak, to ne isključuje potrebu dostupnosti vode, naročito što je u početku količina konzumirane biljne hrane uglavnom simbolična.

Opet, obratite pažnju: Stajaća voda ne pruža stimulans za konzumiranje! Ukoliko postavite plitku činiju sa vodom, malo je verovatno da će voda iz nje biti konzumirana, dok je mnogo izvesnije da će je mladi b.zmajevi, uvek u akciji, prevrnuti i tako nakvasiti podlogu, što će podići vlažnost u terarijumu, a to nam, kod ove vrste zmajeva, nikako nije cilj.
Postoji više načina kojima se b.zmajevi navode da piju vodu.
Način koji ja koristim je sledeći: U terarijum spustim, praznu plitku posudicu (tacnu npr.) i polako počnem u nju da nakapavam vodu. Kapi koje udaraju o tacnu i pune je vodom brzo zainteresuju b.zmajeve i oni ubrzo počinju da piju. Kada se napiju vode, posudicu izvadim iz terarijuma. Na taj način b.zmajevi su uzeli svoje sledovanje vode, a terarijum je ostao suv.
Neki predlažu prskanje terarijuma, ili stakla terarijuma pri čemu b.zmajevi zainteresovano jure kapljice koje se spuštaju. Iako je i ovaj metod delotvoran u smislu skretanja pažnje b.zmajevima na vodu i podsticanja na konzumaciju, on povećava vlažnost terarijuma.
Mladim b.zmajevima vodu treba nuditi barem dva puta nedeljno, dok je odraslima dovoljno i samo jednom.

Kratak rezime

Smeštaj:

• Terarijum dimenzija 60x40x35cm (dužina, širina, visina) dovoljan je za mladog b.zmaja
• Ne držite više zmajeva u istom terarijumu ukoliko želite da vaši ljubimci imaju sve udove na broju
• Ne komplikujte aranžman i ne postavljajte skloništa u vidu pećina
• Obavezno koristite spot lampu i UVB neonku. Pazite na temperaturu!

Hrana:

• Do navršenih 7 meseci hranite ih često (do tri puta na dan) i obilno (onoliko koliko su u stanju da pojedu)
• Osnovna hrana su insekti, ali ne treba izostavljati ni biljnu hranu
• Izbegavajte tenebriju
• Pazite na veličinu zalogaja: hrana ne treba da bude veća od razmaka između očiju
• Zdravlje ulazi na usta, isto važi i za bolest. Vodite računa o kvalitetu hrane koju dajete; insekti iz prirode nisu hrana za vaše ljubimce; ne eksperimentišite sa nepoznatim biljkama
• Ne izostavljajte kalcijum i vitaminske suplemente u propisanim dozama

Voda:

• Redovno nudite vodu za piće
• B.zmajevi u 90% slučajeva ignorišu stajaću vodu
• Uvećana vlažnost vazduha šteti ovim životinjama
Nastaviće se...

петак, 21. мај 2010.

„HAUS DES MERRES“- Aqua Terra ZOO – Wien


Jedan od tornjeva protiv-vazdušne odbrane, korišćnih za odbranu Beča tokom drugog svetskog rata, prekvalifikovan je danas u Aqua Terra ZOO!

Sve u vezi sa ovim tornjem sada je podređeno zabavi. Na fasadi je postavljena penjačka staza: jedna manja, za početnike i jedna za one ozbiljnije, koja se proteže do samog vrha, svih devet spratova! Ipak, ono najzanimljivije se nalazi unutra.

Za sve ljubitelje egzotičnih životinja poseta „Haus des Meeres“ je nezaboravno iskustvo. Još u holu, dok čekate da kupite ulaznicu, možete da uživate u pogledu na rečni život Amazona: nad glavom vam se nalazi stakleno dno velikog bazena u kome pliva mnoštvo rečnih riba i kornjača.

Voda je toliko bistra, a stakleno dno čisto da kroz vodu možete da vidite i posetioce koji su već uspeli da uđu i sada posmatraju ovaj prizor nadvijeni nad ogradom terase iznad bazena. Sve životinje i njihovi terarijumi/akvarijumi su u besprekornom stanju, pa se zaista stiče utisak „divljeg ambijenta“. Upotreba foto-aparata je dozvoljena, ali ne i blica. Zato nije lako uslikati baš sve što se poželi, ali u svakom slučaju vredi pokušati.

Pored dela u kome su životinje odvojene staklom od posetilaca, postoji deo u kome je kontakt mnogo neposredniji. U trospratnoj „staklenoj bašti“ nalazi se rastinje iz tropskih predela, ptice i majmuni koji se slobodno kreću među posetiocima i mnoštvo otvorenih bazena sa ribama i kornjačama kraj kojih prolazi staza za obilazak, uz upozorenje da se vaši prsti mogu smatrati zanimljivim grickalicama ukoliko ne vodite računa gde ih držite. U ovoj prostoriji se nalazi i bazen sa staklenim dnom koji vam je privukao pažnju u holu.

Ono što pomalo smeta je tropska klima koja se ovde održava, pa viša temperatura i vlažnost vazduha, koju stvaraju prskalice koje simuliraju kišu, čine da vazduh deluje „zagušljivo“. Naravno, ovakav efekat je neophodan za život jedinki koje nastanjuju ovaj deo tornja što posetiocima, ujedno, realno dočarava klimu kišnih šuma.
Interesantan detalj je stakleni rukohvat duž celog kompleksa, kroz koji se neprekidno kreću mravi čiji su terarijumi njime povezani.




Svaki sprat tornja je tematski određen, tako da se na zasebnim nivoima nalaze reptili, rečni i morsti akvarijumi, uključujući i ogroman morski akvarijum sa morskom kornjačom, ajkulama i drugim morskim ribama impozantnih dimenzija.


Na samom vrhu tornja je restoran i terasa na kojoj su nekada stajali protiv-avionski topovi, a sada se sa nje može uživati u pogledu na Beč. Svež vazduh pomaže organizmu da se okrepi od tropske klime, taman dovoljno da se sakupi snaga za silazak i još jedan detaljan obilazak.
Ono što ovde fascinira svakog ljubitelja prirode je ne samo mnoštvo retkih egzotičnih vrsta koje je moguće videti, već i njihova besprekorna forma i idealni uslovi u kojima se gaje. Ovaj kompleks može da posluži kao primer ne samo hobistima već i mnogim ZOO vrtovima!

субота, 8. мај 2010.

Zmajevi u srpskoj kulturi



U prvom postu iz oblasti mitologije „Zmajevi u srpskom jeziku“ pokušao sam da krenem od samog početka i razjasnim leksičko poreklo i tumačenje termina zmaj, aždaja, ala i lamija u srpskoj mitologiji.

Ukratko: Zmaj je reč praslovenskog porekla i označava iskonsko mitsko biće slovenskog predanja, čiji je naziv kod nekih slovenskih naroda tokom vremena potisnut od strane latinskih termina. Ala, aždaja i lamija, koje se često poistovećuju sa zmajem, stigle su na Balkan sa turcima i ovde se razvile u novu, hibridnu vrstu nemani (jedinstvenu vrstu, pomenuti termini su sinonimi). Tako u srpskoj mitologiji, sa jedne strane, imamo zmaja, kao deo tradicionalne slovenske mitologije, a sa druge alu, aždaju/aždahu ili lamiju, kao „stečenu“ vrstu nemani, nastalu tokom istorije pod uticajem drugih kultura.

U ovom postu će biti reči o pojedinačnim karakteristikama ovih vrsta i specifičnom odnosu koji Srbi imaju prema zmajevima.

Narodna predanja su se najčešće prenosila kroz pesmu, pa su u tom obliku ostala sačuvana i do današnjih dana. Zato sam smatrao da je najbolji način za utvrđivanje osobina zmajva i aždaja, ala i lamija kroz analizu predanja sačuvanih u epskim pesmama. Kao bazom za ovu analizu, poslužio sam se Indeksom motiva narodnih pesama balkanskih Slovena, Branislava Krstić i delom Petra Đurića: Zmajevi i druge nemani, koje mi je bilo od pomoći i pri sastavljanju prvog posta. U ovom izvoru naišao sam na sledeće osobine koje se mogu pripisati pomenutim mitološkim vrstama.

Osobine Aždaja, Lamija i Ala („Indeks motiva narodnih pesama balkanskih Slovena“, B. Krstić):

Aždaja:
· Ljudožder
· Čuva izvore i jezera i nikome ne da da pije iz njih
· Čuva neko drvo, cvet ili plod i nikome ne da da ih ubere
· Ima više glava
· Otima devojku od svatova
· Ubijaju je: junak, Svetac, dete, zmaj

Lamija:
· Proždire decu
· Ljudožder
· Čuva izvore i jezera i nikome ne da da pije iz njih
· Čuva drvo
· Otima devojku od svatova
· Ubijaju je: junak, Svetac, dete, zmaj
· Višeglava
· Kada joj Svetac ili junak otseku sve tri glave iz njih poteku tri reke: sa žitom, mlekom i vinom
· U obliku devojke mami junaka
· Goni roblje

Ala:
· Ljudožder
· Uništava letinu
· Čuva drvo, cvet ili plod
· Neda oblaku da izađe iz mora, pa tri godine ne pada kiša
· Iz tri odsečenih glava teku tri reke: od žita, mleka i vina
· Otima devojku od svatova
· Rastura sabor
· Ubijaju je: junak, Svetac, vila, konj ili dete
· Uzima obličje devojke da bi mamila junake

Navedene karakteristike ala, aždaja i lamija, prikazane u brojnim narodnim pesmama, najbolje potvrđuju teoriju da je, bez obzira na njihovo originalno poreklo, ovde reč o jednoj te istoj mitološkoj vrsti nemani. Interesantno je primetiti da negativan prikaz zmajeva, na koji nailazimo u zapadnoj kulturi i mitologiji (dragon = demon, neprijatelj čoveka i protivnik hrišćanstva), odgovara opisu ove vrste!

Za razliku od ala, aždaja i lamija u kojima su oslikane sve nedaće sa kojima se narod tokom vekova susretao, Zmajevi su kod Srba imali sasvim drugačiju ulogu. Taj specifičan odnos je, također, prikazan u mnogim epskim pesmama. Jednu od najdirektniji ilustracija ovog odnosa nalazimo u stihovima pesme Miloš Obilić zmajski sin:

Što god ima Srbina junaka,
Svakoga su odgojile vile,
Mnogoga su zmajevi rodili.


Zmajevi su u epskim pesmama predstavljani kao zaštitnici, nadrealna sila koja je bila moćan saveznik u borbi protiv neprijatelja. Ta veza Srba i zmajeva bila je toliko jaka da je ponekad dolazilo i do stvaranja potomaka između žene i zmaja. Takvi potomci su, svi do jednog, stasavali u „vanserijske“ junake, oličenje snage, hrabrosti i rodoljublja. Po predanju, „zmajevite junake“ bilo je moguće prepoznati po nekim obeležjima, kao što je pramen vučije dlake na mišici ili upisana sablja na grudima. U pesmi Miloš Obilić zmajski sin kao potomci zmajeva, osim Miloša Obilića, navode se još i:

1. Zmaj Ognjenji Vuk
2. Banović Sekula
3. Banović Strahinja
4. Relja Bošnjanin
5. Marko Kraljević i
6. Ljutica Bogdan

Ovom spisku je moguće pridodati još neka imena koja se u tom kontekstu pominju u drugim narodnim pesmama.


U prilog prethodnom, pobrojaću neke od glavinh osobina Zmajeva koje su prikazane u epskim pesmama, služeći se, još jednom, Indeksom motiva narodnih pesama balkanskih Slovena, B. Krstić:

Zmaj:

· Junake zmajskog porekla rodila je žena sa zmajem
· Zmaj je pobratim junaku
· Zmaj oslobađa devojku od Arapa ili aždaje
· Zmaj oslobađa svatove od turaka
· Zmaj je prijatelj Srba – kad zmajevi izginu, srpsko carstvo propada (smrt Zmaja na Kosovu – poraz Srba)
· Zmaj pomaže junaku da uhvati vilu
· Zmaj ubija aždaju ili pomaže junaku da to uradi

U mnogim, danas dostupnim, izvorima koji reprezentuju drevno narodno predanje nailazimo na potvrdu ovakog predstavljanja pomenutih vrsta. Možda u prilog tome govori i poznata hrišćanska scena u kojoj (u pravoslavnoj interpretaciji) Sveti Đorđe ubija aždahu... aždahu, a ne zmaja!
Sasvim je moguće da predanja još nekih sloveskih naroda kriju sličan stav prema ovim mitskim bićima. Koristim priliku da uputim poziv za kontakt svakome ko se bavio ovom temom iz "drugog ugla". Bilo bi mi zadovoljstvo da blogu pridodam tekstove takve sadržine u cilju stvaranja šire slike o slovenskoj mitologiji i predanju.

недеља, 14. март 2010.

AUSTRALIJSKI BRADATI ZMAJ - Pogona vitticeps



Stojim ispred terarijum i posmatram veliku ženku Bradatog Zmaja. Ne treba mnogo zagledanja da bi se uočilo otkud ovo mitsko biće u imenu njene vrste. Krupna trouglasat glava okićena je bodljama različitih dužina, raspoređenih tako da je učine još robusnijom i odbojnijom za potencijalnog predatora. Bodlje se sa obe strane spuštaju niz bočnu liniju tela, sve do „pazuha“ zadnjih nogu. Iako je većina njih na dodir prilično meka i kožasta, cela pojava zaista izgleda kao da je upravo sišla sa stranica mitološkog atlasa.
Nazvao sam je Mad Madamme Mim (po liku iz Diznijevog crtanog filma), ali je ona vremenom nekako postala i ostala Mima. Dok se penje na najvišu granu u terarijumu, svoje omiljeno mesto za oglašavanje vlasništva nad teritorijom, Mima mi otkriva poreklo još jednog dela svog imena. Podiže glavu i uz agresivno klimatanje širi „kesu“ na grlu na kojoj se nalaze redovi boljolikih izraštaja. Oni se uspravljaju i stvaraju širok, bockavi štit pod donjom vilicom koji, usled specifičnog raspoloženja guštera tokom ovog čina, poprima skoro crnu nijansu. Nema nikakve sumnje, ovaj zmaj ima bradu! I da reptil, kojim slučajem, nema samo 50-tak cm-a dužine, izgledalo bi sasvim logično kada bi mu u narednom tenutku pokuljao plamen iz ždrela. Na moju sreću, Mimina sličnost sa „pravim“ zmajevima ovde prestaje i ja sasvim bezbedno mogu da nastavim da gledam kako se brada povlači i poprima raniju bledosmeđu nijansu - sada kada znamo ko je ovde glavni možemo da nastavimo dalje.
B.zmajevi imaju idealnu dužinu za terarijumskog ljubimca, ako mene pitate. Sa svojih 40-60 cm (u zavisnosti da li imate ženku, koja je uglavnom manja, ili mužijaka) nisu preveliki (kao, recimo, iguane, kojima je izuzetno teško obezbediti adekvatan smeštaj u stanu), a ni premali da bi bili neupadljivi ili nezgodni za rukovanje. Robusni i okićeni bodljikavim izraštajima predstavljaju vrlo atraktivnog kućnog ljubimca kome nije previše teško obezbediti potrebne uslove.
Boja tela je pastelna, svetlije/tamnije braon ili smeđa, ukrašena šarama i podložna promeni nijanse u zavisnosti od više faktora. Selektivnim uzgojem stvorene su razne varijacije boje o čemu će biti reči kasnije.

Bradati zmajevi spadaju u veliku porodicu Agama. Njihov latinski naziv je Pogona vitticeps, a prirodno stanište su im pustinje centralne Australije, po čemu su dobili nadimak Centralni zmajevi (Inland dragons). To su dnevni gušteri, srednje veličine. U rodu Pogona postoji još nekoliko vrsta koje nastanjuju Australiju, ali je Pogona vitticeps daleko najpopularnija među kućnim ljubimcima.
Temperament

Još jedna stvar, pored opšteg izgleda, koja daje prednost ovoj vrsti pri izboru kućnog ljubimca je njen očaravajući temperamen!B.zmajevi su dnevni gušteri, vrlo aktivni i interesantni za posmatranje. Za razliku od npr. nekih vrsta gekona čiju aktivnost možete posmatrati samo noću (uz pomoć infracrvenog svetla), ovi gušteri će vam pružiti puno zabave po danu, kada ste i vi za nju najraspoloženiji. Lako se navikavaju na čoveka i dobro podnose njegovu blizinu. Nemaju običaj da grizu tako da sa njima mogu da se druže i deca, a znaju da budu prilično mirni kada se jednom udobno smeste na ramenu ili u krilu. Naravno, ne treba preterivati i zloupotrebljavati njihovu tolerantnu prirodu, jer neželjeno rukovanje može da prouzrokuje stres koji, ukoliko je učestao, neretko ima i fatalne posledice po životinju. Ma kako društveni bili, reptili nisu pogodni za prečesto „razvlačenje“ po rukama.
Obratite pažnju: Njihov doživljaj dodira veoma se razlikuje od onog kod sisara, pa nemojte da se zavarvate misleći da im maženjem činite užitak ili uslugu! To važi za sve reptile.
Ipak, umereno, redovno rukovanje će blagotvorno uticati na razvoj obostranog poverenja, što će povećati pitomost vašeg b.zmaja. Kada jednom razviju poverenje prema čoveku, postaju veoma interesantni za druženje. Znatiželjno će vas istraživati, penjati se po vama i simpatično kriviti glavu dok im govorite. Koliko će vaš b.zmaj biti pitom i komunikativan zavisi samo od vas. Što se njih tiče, oni su spremni za upoznavanje.
Kada je reč o temperamentu koji ispoljavaju spram svojih srodnika, stvari su „malo“ drugačije. Iako ćete naići na podatak da su to relativno društveni reptili, ne preporučujem njihovo grupno držanje u terarijum! Društvenost o kojoj se ovde radi podrazumeva labavu koheziju sa utvrđenom hijararhijom na mnogo većem prostoru nego što im u terarijumu možete pružiti. Naseljavanje više b.zmajeva u ograničenom prostoru terarijuma uvek će imati za posledicu veliki nivo stresa potčinjenih jedinki. Nikada ne pokušavajte da zajedno smestite dva mužijaka, njihovi sukobi će se vremenom sigurno završiti fatalno, barem po jednog od njih, a ne mora da bude pravilo ni da će se mužijak i ženka (ili dve ženke) dobro slagati u istom terarijumu. U najboljem slučaju, izdvojiće se dominantnija životinja koja će mnogo bolje napredovati od potčinjene, koja u takvim uslovima nikada neće moći da se fizički i psihički potpuno razvije. Morate da shvatite da reptili nisu domestifikovane životinje! Vaš ljubimac je, iako rođen u terarijumu, još uvek prilično divlji u srcu, pa mu morate pružiti maksimalne uslove kako bi snizili nivo stresa zbog života u zatočeništvu.
Rzimirano: Bradati zmajevi su radoznala, druželjubiva bića koja mogu dobro da se slože sa čovekom. Lako se pripitomljavaju i ne pretstavljaju opasnost pri rukovanju. Iako u prirodi žive u labavim zajednicama, društvo u terarijumu nije dobrodošlo. Ukoliko ih pravilno shvatite, pridržavate se saveta i pazite na nivo stresa koji im priređujete, imaćete divnog kućnog ljubimca!
Nastaviće se...

среда, 24. фебруар 2010.

Zmaj u srpskom jeziku


U srpskom jeziku postoji nekoliko pojmova koji se često poistovećuju sa pojmom Zmaj. To su: Ala, Aždaja i Lamija.
Da li su Zmaj, Ala, Aždaja i Lamija zaista sinonimi ili su to različite vrste mitoloških nemani?
Njihova leksička analiza izgleda ovako:

-Zmaj – je reč praslovenskog porekla. Nekada je postojala leksička veza između reči zmaj i zmija, ali se ona vremenom izgubila. Zmaj je strogi čuvar, ali, češće, sibol zla i demonskih težnji. Kao demonski simbol poistovećen je sa zmijom.

- Ala i Aždaja (hala i aždaha)- potiču iz turskog jezika.
Aždaja (aždaha, haždaja) –
od turskog ejderha, ejdeha - ogromna neman koja proždire ljude. Koren reči je persijskog porekla: ežderha, eždeha, ežder – zmijoliko biće sa nogama, krilima i jednom ili više glava. Sinonimi koji se sreću su ažder, eždelije, ežder.
Ala (hala) –
je slična aždaji, sa naglašenijom duhovnom silom. Neman koja može da leti, kontroliše oblake i navodi grad na letinu (po narodnoj književnosti).

- Lamija (lamia, lamja, lamnja) – starogrčkog porekla, označava ženskog demona, po liku ružnu staricu, koja se pred svetom pokazuje kao lepa devojka; sisa krv muškaraca i hrani se njihovim srcima.

Iz ove analize se vidi da je Zmaj izvorna slovenska reč, dok su ostale tri preuzete iz drugih kultura sa kojima su slovenski narodi dolazili u dodir.
Ale i Aždaje su na Balkansko poluostrvo stigle sa turskim osvajačima. Iako se ovi pojmovi u svom izvornom obliku prevode na engleski jezik isto kao i reč zmaj - dragon, u srpskoj kulturi su doživele metamorfozu. Dugim boravkom Osmanlija na Balkanskom poluostrvu došlo je do neminovnog mešanja kultura, pa su se tako Ale i Aždaje razvile u hibridnu vrstu koja je po svojim osobinama počela da se razlikuje od svojih izvornih oblika. Tako su se u srpskoj narodnoj književnosti izdvojile dve vrste nemani: prva (izvorna) Zmaj i druga (preuzeta i hibridizovana) koja se naziva Alom ili Aždajom, kao sinonimima za istu mitološku vrstu.
Nešto slično se dogodilo i sa Lamijom. U srpskoj narodnoj književnosti ona je predstavljena kao nema, često krilata i višeglava koja po svojim osobinama (ružnoći, proždrljivošću, zlobi, nemilosrdnosti) ne predstavlja posebnu vrstu, već samo drugi naziv za aždaju i alu. U narodnim pričama sa juga Srbije (okolina Vranja i Leskovca) ne upotrebljava se reč aždaja već isključivo Lamanja.

Na osnovu svega rečenog, odgovor na pitanje sa početka teksta mogao bi da glasi ovako:

Zmaj, Ala, Aždaja i Lamija su termini koji se odnose na dve mitološke vrste zastupljene u srpskoj kulturi:
1. Zmaj – izvorna slovenska neman
2. Ala, Aždaja, Lamija/lamanja – preuzeti (neslovenski) termini kojima se naziva jedna modifikovana/izvedena vrsta nemani

Ovakav zaključak se ipak, vrlo često, ne naslućuje u većini leksikografskih dela. Tako, na primer, u „Leksikonu stranih reči i izrazaMilana Vujaklije stoji sledeća definicija pojma:

- aždaja (tur. Ejderha)- zmaj, ala, neman, čudovište

Mislim da ovakve pojave ne govore direktno protiv teze o različitosti ovih vrsta, već su pre posledica njihovog površnog posmatranja. Za njihovo pravilno diferenciranje potrebna je detaljna analiza srpske narodne književnosti i predanja.

Slična evolucija pojmova vezanih za ovu mitološku vrstu desila se kod većine slovenskih naroda. Nakon velike seobe naroda, leksička oblast koja je imenovala fenomene poput zmajeva i drugih nemani doživela je metamorfozu. Tako su se latnski pojmovi kao što su draco, serpens, anguis i drugi sinonimi ukrstili sa leksičkim pojmovima naroda koji su, pre seobe, bili na periferiji antičke zajednice. Kod nekih slovenskih naroda, koji su bili pod uticajem zapadnog rimskog carstva, latinski pojmovi su potpuno istisnuli domaće. Tako je reč zmaj zamenjena latinskom rečju draco (npr. Česi koriste reči drak ili bad). Bugari, Rusi i Slovenci i dalje koriste reč sličnu zmaju, dok je kod južnih slovena, kao što je već pomenuto, došlo i do preuzimanja pojmova turskih osvajača koji su evoluirali u nove pojmove.
Ovde je važno naglasiti da su predstava o zmajevima u srpskoj narodnoj književnosti i odnos Srba prema njima unikatni u odnosu na predstavu i stav koji su prema ovim mitološkim bićima imali ostali evropski narodi. Više o tome u sledećem postu: „Zmajevi u srpskoj kulturi“.

среда, 10. фебруар 2010.

O Gnezdu...

Zmajevim Gnezdom sam pokušao da uobličim nekoliko svojih interesovanja u jednu manje-više homogenu celinu. Iako, naočigled, sasvim različite, teraristika/herpentologija i mitologija (o kojima će ovde biti njaviše reči), poseduju tajanstvenu spregu koja ih je oduvek preplitala u mom fokusu. U najširem smislu, reč je o težnji da se upozna jedan tajanstveni svet koji postoji paralelno sa našim, šansa da se zaviri u pradavnu prošlost planete čiji gorostasni vladari postoje još jedino u delovima genetskog zapisa današnjih reptila, mogućnost da se shvate prirodne sile koje su u ljudskoj mašti stvorile zmajeve i druge nemani prikazane u mitovima svih kutura sveta...
Želim da naglasim da se ne smatram stručnjakom ni u jednoj od pomenutih oblasti, pa na tekstove koji će ovde biti prezentovani ne treba gledati kao na mape sa precizno ucrtanim koordinatama, već pre kao na delove putopisa koji prenosi iskustva i impresije sa pohoda.
Dobrodošli!