петак, 7. јануар 2011.

Odrasli Bradati Zamaj


I dok izrada terarijuma za mladog Bradatog Zmaja ne predstavlja naročiti poduhvat, potrebe odraslog Zmaja nisu nimalo zanemarljive. O njima treba razmišljati u startu, pri samoj nabavci maldunca, jer će „suvi akvarijum“ od 100-tinak litara koji ste mu namenili za par meseci postati neupotrebljiv.
Minimalne dimenzije terarijuma za odraslog zmaja iznose 100cm x 50cm x 60cm (d x š x v) i pri tome treba imati na umu da će veći terarijum uvek biti bolje rešenje. Odrasli bradati zmajevi lako dostižu (i prelaze) dužinu od 50 cm, veoma su aktivni i pri tom skloni penjanju pa će svaka manja dimenzija terarijuma od navedenog minimuma jednostavno biti nehumana.
Postoji još jedan bitan razlog zbog kojeg ovaj terarijum ne može da bude manji. O njemu je već bilo reči, a to je temperatiurni gradijent. Temperatura na tzv. hot spotu u terarijumu (ispod spot lampe, na mestu predviđenom za sunčanje) treba da dostigne 45C. U drugom delu terarijuma temperatura mora da bude znatno niža kako bi zmaj mogao da se rashladi i balansira svoju telesnu temperaturu. U malim terarijumima ovo jednostavno nije moguće postići jer će oni, pod dejstvom jake sijalice ili drugog grejnog tela, ubrzo izjednačiti temperaturu u svim delvoima!

Dekoracija i rasveta

Dekoraciji ovog terarijuma treba posvetiti punu pažnju jer pravilno formiran terarijum za odraslog bradatog zmaja pretenduje da postane njegov doživotni životni prostor! I premda je svakako najbitnije da on zadovolji osnovne potrebe svog stanara, nemojte zapostavljati ni njegovu estetsku komponentu – ne zaboravite da će to biti i deo vašeg životnog prostora koji će vam biti pred očima narednih 10-12 godina!
Šta je to potrebno odraslom bradatom zmaju, a da već nije pomenuto pri opisu osnovnih potreba mladog bradatog zmaja?
Pre svega veći prostor o kome je na početku ovog teksta bilo reči. To i dalje podrazumeva postojanje hot spota, pravilno postavljene uva/b neonke, grana za penjanje i ventilacije terarijuma (pogledati post Mladi Bratati Zmaj). Sklonište u vidu pećine koje je navedeno kao suvišno u terarijum mladog zmaja sada može postati deo dekoracije. Treba obratiti pažnju na to da terarijum bude opremljen sa svim neophodnim elementima (grane za penjanje, stena za sunčanje ispod hot spota, sklonište...), ali i na to da dekoracija ostavi dovoljno slobodnog prostora za kretanje životinje, što će reći da terarijum ne postane prenatrpan. Višlji terarijum sa izrađenim platformama na različitim nivoima poveća će njegovu korisnu površinu, pa o tome treba razmisliti prilikom projektovanja.
Kada je reč o rasveti koja će biti korišćena za osvetljavanje i grejanje terarijuma treba naglasiti jednu bitnu karakteristiku Bradatih Zmajeva, a to je da su oni dnevni reptili koji u svom prirodnom okruženju uživaju sunčajući se na jakom pustinjskom suncu. Ova njihova osobina svrstava ih u red heliofilnih reptila (heliophile – sun loving), odnosno reptila koji za svoj pravilan bioritam pored neophodnog UVB zračenja zahtevaju i jak UVA spektar. To u terarijumu praktično znači upotrebu jačeg svetlosnog izvora izraženo količinom emitovanih lumena (lm)! U tu svrhu moguće je upotrebiti npr. MHD ili HQL reflektorsku rasvetu (metal halid ili živine reflektore). Ovi reflektori proizvode se u različitim jačinama pri čemu emituju i različite količine toplote pa ih treba pravilno odabrati spram karakteristika terarijuma za koji su namenjeni kako ne bi došlo do pregrevanja. Prednosti u kvalitetu ovakvog vida rasvete u odnosu na klasične spot ili halogene lampe više je nego očigledna: dok će se upotrebom halogene ili spot sijalice od, recimo, 150w ostvariti svetlo jačine 1.500-2.500lm, sa metal halid rflektorom iste snage postićiće se približno 13.000lm, a sa živinim ili natrijumskim reflektorima i mnogo više. Cena ovakve rasvete nije mala, ali to ne znači da zbog toga treba ignorisati jednu od osnovnih potreba heliofilnih reptila u koje spadaju i Bradati Zmajevi. Treba napomenuti da se u različitim izvorima proverenih odgajivača i stručnjaka iz oblasti herpentologije često navode veličine od 20.000-50.000lm koje je u ovu svrhu potrebno postići u terarijumskim uslovima!

Podloga

Stavovi vezani za podlogu koju kod odraslih zmajeva treba koristiti u terarijumu prilično su podeljeni. Jedno je ipak sasvim sigurno: kvarcni pesak nije nešto što treba stavljati u terarijum bez obzira na vrstu reptila koja se u njemu drži! Kvarcni pesak se sastoji od sitne silikatne prašine koja oštećuje bronhije prilikom konstantnog udisanja i dovodi do pojave silikoze, plućne bolesti čiji su ishodi uvek fatalni! Ovo je klasično profesionalno oboljenje ljudi koji se pri radu susreću sa silikatnom prašinom i niz mera i propisa zaštite na radu odnose se upravo na sprečavanje/ublažavanje njenog negativnog dejstva na organizam.
Iz nekog razloga kvarcni pesak je jako popularan među početnicima koji uglavnom nisu spremni da prihvate dobronamerne savete i upozorenja na njihov pogrešan izbor, pa tvrdoglavo nastavljaju da ga koriste. Zato je bitno naglasiti i to da je silikoza bolest koja se sporo razvija i pokazuje svoje simptome tek u završnom stadijumu. To što reptil „bez problema“ živi na kvarcnom pesku „čitavih godinu ili dve“ ne znači da već naredne godine neće oboleti! Kada primetite simptome ove bolesti kasno je za reagovanje! Ovaj rizik je potpuno nepotreban i nikada mi neće biti jasno zašto je toliki broj hobista spreman da ga preuzme. Naročito ako se uzme u obzir da to ne samo da nije prirodna podloga bradatih zmajeva, već na nju čak ni ne podseća!!!
Tu je i standardna debata oko peska, šljunka, treseta i fabričkog kalcijum-peska koju ne bi ovom prilikom načinjao.
Moj izbor u terarijumu je itison koji u mnogome olakšava održavanje higijene i čini da terarijum deluje uredno. Samo manji deo terarijuma (oko skloništa u hladnijem delu) je prekriven mešavinom rečnog peska i treseta čija je namena da zadovolji povremene „napade kopanja“ B.Zmaja. Ovakva podloga je jednostavna za održavanje, funkcionalna i bezbedna što joj, u mom slučaju, daje sasvim dovoljnu prednost nad ostalim pomenutim mogućnostima.

Ishrana

Ishrana odraslog Bradatog Zmaja će se razlikovati od ishrane mladunca. Prva razlika biće u učestalosti hranjenja. Dok je mladog B.Zmaja potrebno hraniti i tri puta na dan, odraslom će biti sasvim dovoljno i tri puta nedeljno.
Još jedna bitna razlika je i odnos hrane životinjskog i biljnog porekla u ishrani. Mladi Zmajevi ješće uglavnom insekte iz najmanje dva razloga:
prvo, zato što im je u tom periodu života potrebna veća količina proteina zbog ubrzanod razvoja, i
drugo, zato što je potrebno da prođe izvesno vreme dok se u probavnom sistemu mladog zmaja ne razvije dovoljna količina bakterija koja kod biljojednih reptila potpomaže varenju hrane ovog porekla. Potrebne bakterije mladunci će dobiti preko insekata koje konzumiraju, ali i konzumiranjem sopstevnog izmeta i izmeta odraslih jedinki.
Odrasli zmajevi naginju vegetarijanskoj ishrani! Velika količina životinjskog proteina opterećuje rad bubrega odraslih zmajeva, pa je stoga u „zrelom dobu“ potrebno povećati učešće hrane biljnog porekla u ishrani.
Umesto spiska hrane koju možete ponuditi vašem bradatom zmaju, navešću link do sajta na kome je ova tema detaljno obrađena:

http://www.beautifuldragons.503xtreme.com/Nutrition.html

Kalcijum i mineralno-vitaminske suplemente i dalje treba koristiti redovno i u propisanim dozama. Posebnu pažnju treba posvetiti D3 vitaminu jer su njegove količine koje će zmaj uspeti da generiše posredstvom UVB lampe krajnje simbolične! To ne znači da ova lampa nije neophodna, već da nipošto nije dovolja zamena suncu!

Treba pomenuti još nešto kada je reč o ishrani Bradatih Zmajeva. U pitanju je hranjenje glodarima.
Učestalo hranjenje odraslog bradatog zmaja glodarima je krajnje pogrešno, molim vas da na to obratite pažnju! Takva vrsta hrane u prirodi je uglavnom nedostupna gušterima kakav je Bradati Zmaj i predstavlja suviše „tešku“ hranu za vašeg ljubimca. Gravidnim ženkama je moguće povremeno davati pinkije (bebe miševa) u cilju pojačanja ishrane u ovom periodu, ali ni to nipošto ne sme da bude učestalo.
O tome da li plen treba da bude živ ili mrtav još uvek se, nažalost, polemiše na brojnim forumima. Mada je to češća tema među odgajivačima zmija, treba je pomenuti i ovde. Kratko i jasno, pravilo vezano za hranjenje svih terarijumskih životinja glodarima glasi:

UVEK, ISKLJUČIVO I JEDINO MRTAV PLEN!!!

Jedino je mrtav plen bezbedan za vašeg ljubimca, naročito kada je reč o Bradatom Zmaju! Živi glodar u terarijumu pod daleko je većim stresom (i količinom adrenalina) nego što je to onaj u prirodi koji iznenada upadne u zamku predatora, i sposoban je da ozbiljno povredi pa čak i ubije reptila u ovako ograničenom prostoru!!! Zagovornici teorije o hranjenju živim plenom svoj stav potkrepljuju pričom o tzv. prirodnom načinu ishrane. Obratite pažnju na njihov profil: to nikada neće biti ljudi iz redova ozbiljnih dugogodišnjih hobista i odgajivača! Ovde je, po pravilu, reč o osobama koje na ovaj način teže da zadovolje neke lične komplekse i asocijalne poremećaje. Sa njima je beskorisno upuštati se u raspravu, jer većina njih neće biti spremna da promeni svoj stav ni u kom slučaju. Takva tvrdoglavost je samo još jedan dokaz površnosti ovih hroničnih neznalica koji demostriraju maksimalno neodgovorno ponašanje prema svojim ljubimcima i svetu šalju pogrešnu sliku o našem hobiju.

Na kraju, naglasiću još jednom da nijedan reptil, pa ni Bradati Zmaj, nije domestifikovana životinja, te da s’ toga treba poštovati njegovu „divlju stranu“ i uvek težiti da mu nadomestimo sve ono što mu je uskraćeno udaljavanjem od prirodnog okruženja. Činjenica da je određena jedinka rođena u terarijumu i dalje ne znači da je to njeno prirodno stanište, pa treba učiniti sve da joj se nadoknadi ono što smo joj uskratili baveći se ovim hobijem. Samo takvim stavom možemo opravdati našu pasiju ka teraristici i stvoriti uslove da u njoj u potpunosti uživamo...

U seledećem postu biće više reči o razlikovanju polova i razmnožavanju Bradatih Zmajeva, kao i o pitanjima koja se tiču njihovog zdravlja i najčešćih zdravstvenih problema u terarijumu...