недеља, 14. март 2010.

AUSTRALIJSKI BRADATI ZMAJ - Pogona vitticeps



Stojim ispred terarijum i posmatram veliku ženku Bradatog Zmaja. Ne treba mnogo zagledanja da bi se uočilo otkud ovo mitsko biće u imenu njene vrste. Krupna trouglasat glava okićena je bodljama različitih dužina, raspoređenih tako da je učine još robusnijom i odbojnijom za potencijalnog predatora. Bodlje se sa obe strane spuštaju niz bočnu liniju tela, sve do „pazuha“ zadnjih nogu. Iako je većina njih na dodir prilično meka i kožasta, cela pojava zaista izgleda kao da je upravo sišla sa stranica mitološkog atlasa.
Nazvao sam je Mad Madamme Mim (po liku iz Diznijevog crtanog filma), ali je ona vremenom nekako postala i ostala Mima. Dok se penje na najvišu granu u terarijumu, svoje omiljeno mesto za oglašavanje vlasništva nad teritorijom, Mima mi otkriva poreklo još jednog dela svog imena. Podiže glavu i uz agresivno klimatanje širi „kesu“ na grlu na kojoj se nalaze redovi boljolikih izraštaja. Oni se uspravljaju i stvaraju širok, bockavi štit pod donjom vilicom koji, usled specifičnog raspoloženja guštera tokom ovog čina, poprima skoro crnu nijansu. Nema nikakve sumnje, ovaj zmaj ima bradu! I da reptil, kojim slučajem, nema samo 50-tak cm-a dužine, izgledalo bi sasvim logično kada bi mu u narednom tenutku pokuljao plamen iz ždrela. Na moju sreću, Mimina sličnost sa „pravim“ zmajevima ovde prestaje i ja sasvim bezbedno mogu da nastavim da gledam kako se brada povlači i poprima raniju bledosmeđu nijansu - sada kada znamo ko je ovde glavni možemo da nastavimo dalje.
B.zmajevi imaju idealnu dužinu za terarijumskog ljubimca, ako mene pitate. Sa svojih 40-60 cm (u zavisnosti da li imate ženku, koja je uglavnom manja, ili mužijaka) nisu preveliki (kao, recimo, iguane, kojima je izuzetno teško obezbediti adekvatan smeštaj u stanu), a ni premali da bi bili neupadljivi ili nezgodni za rukovanje. Robusni i okićeni bodljikavim izraštajima predstavljaju vrlo atraktivnog kućnog ljubimca kome nije previše teško obezbediti potrebne uslove.
Boja tela je pastelna, svetlije/tamnije braon ili smeđa, ukrašena šarama i podložna promeni nijanse u zavisnosti od više faktora. Selektivnim uzgojem stvorene su razne varijacije boje o čemu će biti reči kasnije.

Bradati zmajevi spadaju u veliku porodicu Agama. Njihov latinski naziv je Pogona vitticeps, a prirodno stanište su im pustinje centralne Australije, po čemu su dobili nadimak Centralni zmajevi (Inland dragons). To su dnevni gušteri, srednje veličine. U rodu Pogona postoji još nekoliko vrsta koje nastanjuju Australiju, ali je Pogona vitticeps daleko najpopularnija među kućnim ljubimcima.
Temperament

Još jedna stvar, pored opšteg izgleda, koja daje prednost ovoj vrsti pri izboru kućnog ljubimca je njen očaravajući temperamen!B.zmajevi su dnevni gušteri, vrlo aktivni i interesantni za posmatranje. Za razliku od npr. nekih vrsta gekona čiju aktivnost možete posmatrati samo noću (uz pomoć infracrvenog svetla), ovi gušteri će vam pružiti puno zabave po danu, kada ste i vi za nju najraspoloženiji. Lako se navikavaju na čoveka i dobro podnose njegovu blizinu. Nemaju običaj da grizu tako da sa njima mogu da se druže i deca, a znaju da budu prilično mirni kada se jednom udobno smeste na ramenu ili u krilu. Naravno, ne treba preterivati i zloupotrebljavati njihovu tolerantnu prirodu, jer neželjeno rukovanje može da prouzrokuje stres koji, ukoliko je učestao, neretko ima i fatalne posledice po životinju. Ma kako društveni bili, reptili nisu pogodni za prečesto „razvlačenje“ po rukama.
Obratite pažnju: Njihov doživljaj dodira veoma se razlikuje od onog kod sisara, pa nemojte da se zavarvate misleći da im maženjem činite užitak ili uslugu! To važi za sve reptile.
Ipak, umereno, redovno rukovanje će blagotvorno uticati na razvoj obostranog poverenja, što će povećati pitomost vašeg b.zmaja. Kada jednom razviju poverenje prema čoveku, postaju veoma interesantni za druženje. Znatiželjno će vas istraživati, penjati se po vama i simpatično kriviti glavu dok im govorite. Koliko će vaš b.zmaj biti pitom i komunikativan zavisi samo od vas. Što se njih tiče, oni su spremni za upoznavanje.
Kada je reč o temperamentu koji ispoljavaju spram svojih srodnika, stvari su „malo“ drugačije. Iako ćete naići na podatak da su to relativno društveni reptili, ne preporučujem njihovo grupno držanje u terarijum! Društvenost o kojoj se ovde radi podrazumeva labavu koheziju sa utvrđenom hijararhijom na mnogo većem prostoru nego što im u terarijumu možete pružiti. Naseljavanje više b.zmajeva u ograničenom prostoru terarijuma uvek će imati za posledicu veliki nivo stresa potčinjenih jedinki. Nikada ne pokušavajte da zajedno smestite dva mužijaka, njihovi sukobi će se vremenom sigurno završiti fatalno, barem po jednog od njih, a ne mora da bude pravilo ni da će se mužijak i ženka (ili dve ženke) dobro slagati u istom terarijumu. U najboljem slučaju, izdvojiće se dominantnija životinja koja će mnogo bolje napredovati od potčinjene, koja u takvim uslovima nikada neće moći da se fizički i psihički potpuno razvije. Morate da shvatite da reptili nisu domestifikovane životinje! Vaš ljubimac je, iako rođen u terarijumu, još uvek prilično divlji u srcu, pa mu morate pružiti maksimalne uslove kako bi snizili nivo stresa zbog života u zatočeništvu.
Rzimirano: Bradati zmajevi su radoznala, druželjubiva bića koja mogu dobro da se slože sa čovekom. Lako se pripitomljavaju i ne pretstavljaju opasnost pri rukovanju. Iako u prirodi žive u labavim zajednicama, društvo u terarijumu nije dobrodošlo. Ukoliko ih pravilno shvatite, pridržavate se saveta i pazite na nivo stresa koji im priređujete, imaćete divnog kućnog ljubimca!
Nastaviće se...